čitajsamnom

Rismir Krajišnik: Centar za edukaciju mladih Travnik je mnogima prva stepenica u izgradnji samopouzdanja

By on August 18, 2017

Autor: Hana Kazazović

U okviru projekta “Izgradnja i konsolidacija kapaciteta za prevenciju sukoba” kojeg finansira Evropska unija (EU), a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini realizujem svoj projekat “BH ljudi” u okviru kojeg ću u narednih pola godine predstaviti 100 zanimljivih ljudi iz BiH, po mom izboru.
Predstavljanja radim u audio formi (uz transkript, da sve forme budu zadovoljene), a 35. kojeg imate priliku čuti je Rismir Krajišnik, PR i omladinski radnik CEM-a iz Travnika.

Podcast – audio snimak:

Transcript podcasta:

Rismir Krajišnik je PR i omladinski radnik u Centru za edukaciju mladih Travnik. To je centar za kojeg mi je mnogo Travničana reklo da ga moram posjetiti i predstaviti, jer je ono što oni rade u ovom gradu već toliko prepoznatljivo da ljudi odmah znaju kad oni sprovode neku akciju. Od osnivanja je u njihovim aktivnostima učestvovalo skoro 1000 volontera, a trenutno ih je oko 40 aktivnih, i oni dva puta sedmično dolaze na sastanke, kreiraju i osmišljavaju i provode razne aktivnosti. Sa Rismirom sam razgovarala o tome što rade, planovima za budućnost, te o najbolnijoj temi današnjice – odlasku mladih iz BiH.

Rismir Krajišnik:

Centar za edukaciju mladih je osnovan 1998. godine. Mijenjali smo ime i donatore, bili smo Forum Syd, pa smo poslije toga bili Proni institut za socijalnu edukaciju, da bi 2007. godine organizacija postala Centar za edukaciju mladih i osamostalila se.

Od našeg osnivanja imamo 3 glavna pravca djelovanja. To su omladinski rad, odnosno razvojni rad sa mladim ljudima u kojem mi njima pomažemo da postanu odgovorni, aktivni, savjesni članovi svoje zajednice, a istovremeno usvajaju određena znanja i vještine koje će im pomoći da prvi uvijek istupe, da kažu svoje stavove i da ih brane na kraju krajeva.

Drugi pravac djelovanja je javno zagovaranje, odnosno aktivno učešće u kreiranju i sprovođenju politika i drugih pravnih akata vezanih za poboljšavanje kvalitete života mladih ljudi prvenstveno u centralnoj Bosni, a onda u cijeloj BiH. Jedan od primjera je Zakon o mladima FBiH u čijem kreiranju i sprovođenju smo aktivno učestvovali. Formirali smo Vijeće mladih u više općina Srednjobosanskog kantona i kantonalnog Vijeća mladih, pa zatim smo učestvovali u formiranju Federalnog.

Vlada FBiH je usvojila našu inicijativu za povećavanje kazni konobarima koji toče alkoholna pića maloljetnicima. Mi smo predložili da se sa 150 KM kazne povećaju na 400 KM tako da će oni uzeti u obzir tu našu inicijativu kada budu radili izmjene zakona. U okviru javnog zagovaranja sarađujemo sa brojnim institucijama prvenstveno u SBK. Između ostalog tu je MUP i Policijska uprava Travnik sa kojima radimo akciju «18+» u kojoj pozivamo trgovačke objekte i ugostiteljske objekte u Travniku i kantonu da ne prodaju alkoholna pića maloljetnicima. Nakon toga radimo akciju «tajni kupac» u kojoj naš maloljetni volonter ide i pokušava da kupi alkoholna pića i mogu reći da je od 2012., od kad radimo tu akciju uvijek uspijevao. Uvijek kupi. Nekad početkom ove godine u 3 trgovačka objekta koja smo odabrali nisu uspjeli da kupe alkoholna pića tako da to smatramo velikim uspjehom.

Treći pravac djelovanja je edukacija. Organizujemo razne vrste treninga, seminara, radionica itd. na različite teme. Naša edukacija je uglavnom neformalna, odnosno sve teme koje nisu zadovoljene u ovom redovnom obrazovnom procesu koji je isti od kad je BiH postala samostalna mi se trudimo zadovoljiti kroz našu neformalnu edukaciju.

Prošle i ove godine realizujemo univerzitetski kurs «Liderstvo i razvojni omladinski rad u zajednici» sa univerzitetom Jonšoping iz Švedske gdje osposobljavamo 20 ljudi iz različitih profesija. Imamo grupu u kojoj su radnici u političkim partijama, socijalni, prosvjetni radnici, mi iz omladinskih udruženja koji prolazimo tu edukaciju kako raditi sa grupom mladih ljudi i kako da ih osnažujemo, odnosno kako da postanu omladinski radnici.

Koliko to što radite koristi društvu?

Prosvjetni radnici, odnosno profesori koji rade sa djecom koja ovdje prolaze kroz naše aktivnosti i koji sarađuju s nama, govore da naša djeca odskaču od onih koji nisu uključeni u naše aktivnosti. Oni su uvijek prvi koji će reći svoje mišljenje, uvijek su prvi koji će otvoriti neku raspravu. To je sve naravno konstruktivno, nije da pričaju nešto bezveze.

Mogu govoriti iz svog iskustva pošto sam ovdje i ja bio volonter davne 2010. CEM mi je donio nešto što mi škola nije mogla nikako pružiti. Sjećam se svog prvog javnog nastupa. Dolazila je grupa ljudi iz Zvornika koja je željela da formira nešto slično našem udruženju i ja sam imao zadatak da im predstavim Centar za edukaciju mladih. Tad sam bio volonter nekih pola godine i to je za mene bila katastrofa. Pravio sam neke greške. Tu su sa mnom bili moji omladinski radnici koji su me izvlačili iz svega. Tih 10 minuta prezentacije je za mene bilo kao godina i doslovno sam se sakrio iza jednog ćoška da me više niko ne vidi. I onda 2012. godine dolazi prva godina fakulteta i odbrana seminarskog rada iz informatike u amfiteatru pred 200 studenata. Imao sam 5 minuta da izložim seminarski rad na temu «Sistemski aplikativni software», tema koja je meni bila nepoznata i trudio sam se prvo da sebi objasnim te stvari pa onda i ostalima. Tih 5 minuta je prošlo glatko. Na kraju je asistentica rekla «Jao kolega, da vam mogu dati više vremena dala bih vam, ovo je bilo super». Sa te vremenske distance ja shvatam da sam ja zapravo tu svoju tremu i strah od javnog nastupa pobijedio upravo u CEM-u.

Iskustveno učenje je najbolji način da se nešto nauči. Mi uvijek našim volonterima govorimo «Slobodno griješite ovdje, ovdje je sigurna grupa, niko vas neće osuđivati. Kad ovdje pogriješite tu grešku sigurno nećete ponoviti nigdje više».

Koliko vam politička situacija pomaže ili odmaže?

Saradnja sa općinom, javnim ustanovama, pa i sa kantonalnim institucijama, posebno sa Ministarstvom obrazovanja i Ministarstvom unutrašnjih poslova je jako dobra. Mi smo vanpolitička organizacija, trudimo se da takvi i ostanemo. Ne želimo da na nas utiče politička situacija i to prenosimo i na naše volontere.

Imamo volontere iz škola koje rade po bosanskom planu i programu, odnosno po planu i programu na bosanskom jeziku i na hrvatskom jeziku i ta djeca, bez obzira na to što su u tim školama razdvojena, se ovdje druže. Ovdje su najbolji prijatelji, oni vole reći da su druga porodica i da im je CEM druga kuća. To je nešto što smo postigli i što želimo održati.

I dalje ćemo ostati vanpolitički. Ne želimo uopće da bilo kakvi stranački interesi utiču na nas i da nas povlače u nekom pravcu.

Šta su vam planovi za budućnost?

Pa evo sad smo preselili u novu zgradu i imamo namjeru da u bliskoj budućnosti proširimo svoje aktivnosti. Ovdje će sad biti, pored svih radionica koje imamo u okviru omladinskog rada, i edukacija. Otvorićemo i biznis inkubator, odnosno coworking space. Tu će mladi ljudi moći razvijati svoje poslovne ideje i raditi sa stručnjacima na njihovom razvijanju i eventualno ih prodavati lokalnim poduzetnicima, tako da ćemo zapošljavanje uvesti kao još jedan pravac djelovanja.

Naravno, ostajemo pri svim svojim aktivnostima do sad koje su se pokazale kao uspješne.

Kako mlade zadržati u BiH?

S obzirom na to da CEM organizuje kurseve stranih jezika, a sad je popularno ići u Njemačku, imamo uvijek najviše kandidata za kurseve njemačkog jezika na svim nivoima. Vrlo često se desi da nam ljudi dođu i kažu «Koliko traje kurs?». Kad mi kažemo 2 mjeseca, oni pitaju: «Pa dobro, mogu li ja to nešto brže jer se meni žuri, ja želim da idem tamo?».

To je zaista veliki problem – mladi ljudi ne vide budućnost u BiH.

Sad imamo i među srednjoškolcima mlade ljude koji žele ne samo da studiraju vani nego da nastave i svoje srednje školovanje vani, odnosno poslije drugog razreda da idu na United World College. Od nas traže preporuke kao naši volonteri pošto im to igra veliku ulogu pri upisu u tu školu. To je zaista veliki problem za BiH, to što mladi ljudi odlaze, jer ona «na mladima svijet ostaje» zapravo nije floskula, nije uopće fraza koja nema smisla. Mi vidimo ovdje na našoj djeci da će na njima zaista svijet ostati i da će oni biti budući graditelji BiH i održati one prave vrijednosti koje su sad porušene.

Nemam neki recept kako ih zadržati ali svakako mlade ljude treba ohrabrivati da aktivno učestvuju u razvoju svoje zajednice, da bez obzira na to što im se 10 vrata zatvori, jedna će se sigurno otvoriti i moći će dati svoj doprinos, bez obzira koliko on bio mali. Mi ovdje koristimo izreku «Nikada ne smatraj da mala grupa ljudi ne može promijeniti svijet. To je jedino što ga je ikad i mijenjalo».


About Cyber Bosanka

Blogerica - Cyber Bosanka Zaljubljenik u internet i društvene mreže. Radoznala i uvijek raspoložena za lično usavršavanje. Životni moto - Budi otvorenog uma. Ne radi drugima ono što ne želiš da drugi rade tebi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *