Autor: Hana Kazazović
Sređujući papire u radnom stolu prije par dana pronađem papirić koji mi je tata dao prije par godina. Na njemu je crtež rudara koji ručno otkopava rudu. To je crtež na kojem se jasno može vidjeti kako je nastao rudarski znak – ukršteni čekić i dlijeto, odnosno ono najvažnije – koja im je tačna pozicija i zbog čega je to tako.
Mog tatu je naime jako nerviralo što sve češće ljudi pri crtanju tog rudarskog znaka ne vode računa pa zamijene mjesta čekiću i dlijetu. Perfekcionista (na koga li sam), a osim toga proveo svoj cijeli radni vijek na rudniku, te odrastao u porodici rudara (otac i brat penziju zaradili pod zemljom).
Na crtežu je ispod pisalo – “Dobivanje mineralne sirovine iz vremena Agrikole 1557. godine. Iz ovog motiva nastao je rudarski simbol dva čekića.”
Na crtežu jasno vidimo da je čekić kojim se udara u desnoj ruci, a ovaj sa špicem je u lijevoj. Mislim da zahvaljujući ovom crtežu više nikad neću doći u dilemu kako znak treba da stoji.
Inače, Agrikola je Georgius Agricola, njemački naučnik i humanist. Osnivač je rudarske nauke i najpoznatiji po svom djelu De Re Metallica (1556.) – enciklopedija rudarstva i metalurgije.
Danas je 21. decembar, Dan rudara u Bosni i Hercegovini i pomislih kako je taman vrijeme da iskoristim ovaj crtež i objavim koju riječ na blogu. Nije da se volim petljati u različite teme, ali su mi rudari po porodičnoj liniji uvijek bili najbliži. Zenica je takav grad – velike su šanse da vam je neko blizak radio na Rudniku ili u Željezari. Meni eto na Rudniku, tata kao rudarski tehničar u Zenici cijeli radni vijek, dedo kao rudar u jami u Kaknju cijeli radni vijek, amidža kao rudar u jami cijeli radni vijek, rođak na površinskom kopu u Kaknju evo još malo pa penzija… Igrom slučaja i muž par godina takođe radio na Rudniku, a njegovi otac i mati zaradili penzije takođe u Rudniku Zenica.
Htjela ne htjela od malih nogu su mi rudari dio života. Navikla sam da hodajući ulicom sa tatom njegove radne kolege raspoznajem po tome što ih uvijek pozdravlja sa “Sretno!”, makar se sreli i na pijaci. Jednostavno, u tom “sretno” je sadržana sva definicija njihovog posla u kojem sreća igra presudnu ulogu. Kakvi god uslovi rada bili u jami, čak i da su idealni, bez sreće rudar teško može računati na to da će uspješno završiti svoj radni dan i vratiti se kući svojoj porodici.
Ova godina je za rudare u BiH bila veoma teška i nesretna. Znate svi ako ništa drugo za nesreću u Rasporočju u kojoj je živote izgubilo njih 5. Ali i bez toga, rudari danas žive teške živote, radeći najteži posao u potpuno lošim uslovima. Voljela bih da se to zaista promijeni i da im se obezbijedi bar onoliko sigurnosi koliko je moguće.
21. decembar je Dan rudara u Bosni i Hercegovini
Iskreno, nisam znala do jutros zašto se baš ovaj dan obilježava kao dan rudara. Odnosno sigurno je ta informacija i ranije stigla do mene ali sam je potisnula ili zaboravila. Zato sam jutros istraživala malo i našla da se 21. decembar obilježava kao Dan rudara u Bosni i Hercegovini zbog Husinske bune, odnosno generalnog štrajka rudara BiH održanog od 21. do 28. decembra 1920. godine. Nazvana je tako po rudarskom selu Husino kod Tuzle. U štrajku je učestvovalo 7.000 rudara a u krvi je ugušen 28.12.1920. godine. Tada je poginulo 7 rudara a ranjeno više desetina. Detaljnije o buni imate ovdje – Husinska buna, a snimljen je i film koji možete pogledati na Husinska buna – cijeli film
Zanimljivosti
Interesovalo me koji datumi se u ostalim republikama bivše države obilježavaju kao dan rudara, pa evo šta sam saznala.
Srbija – 6. avgust
Dan rudara u Srbiji obilježava se u znak sjećanja na početak štrajka u Senjskom rudniku 6. avgusta 1903. godine, zbog otpuštanja trojice rudara koji su štitili prava radnika. Rudari te najstarije jame u Srbiji su tada tokom devet dana štrajka izborili da im se kolege vrate na posao i uspjeli da skrate radno vrijeme.
Hrvatska – 4. prosinac /decembar – Sv. Barbara
Sv. Barbara je zaštitnica rudara i svih onih kojima prijeti opasnost od iznenadne smrti ili stradavanja. Rudari u njenu čast postave kipić na ulazu u rudnik.
Crna Gora – 24. septembar
Početak rudarstva u Crnoj Gori – 24. septembra 1948. Rudnici boksita suodlukom Vlade NR Crne Gore osnovani kao prvo preduzeće koje će se baviti istraživanjem i eksploatacijom boksita
Baš ti hvala na ovom tekstu. Pričale smo već na “rudarsku” temu ali mi je baš nekako drago da ima tekst o ovom. Da me je neko pitao za Husinsku bunu, pomislila bih da ima veze sa nekom seljačkom bunom ili nekom drugom obespravljenom grupom ali nikad sa rudarima. A sramota je to, znaš. Dobro se sjećam da smo prije rata svako malo u školi skupljali pomoć za djecu stradalih rudara…
Nema na čemu :) Priznajem da je i mene bilo sramota i to je jedan od razloga zbog kojih sam napisala ovaj tekst – da zapamtim jednom za sva vremena :)