10 načina na koji svako od nas može doprinijeti očuvanju čovjekove okoline

Autor: Hana Kazazović

Do sada mi se desilo već nekoliko puta da pišem o temama na koje dobijem komentar “Daj, ti se toga uhvatila  a ima toliko prečih stvari!” ili “Daj prvo da riješimo ovo a onda ćemo to!”. Valjda svi u glavi imamo neke prioritete i raspored po kojima je jedna tema važnija od druge i određen problem važniji od nekog drugog koji treba čekati svoj red.

Po toj logici bi teme o zaštiti čovjekove okoline trebale doći na red nekad kad svi budemo sretni i zadovoljni, zaposleni, kad budemo imali puno para i kad nam jedini problem bude gdje otići na ljetovanje i zimovanje. Tad ćemo u nekoj pauzi sjesti i reći “E hajde da sad riješimo i tu ekologiju!”

Međutim, ima onih koji brigu o svojoj okolini imaju usađenu u svoje redovne osobine, ako tako mogu reći. To im je sastavni dio života jer žele da budu pažljivi prema prirodi, svjesni da smo ipak mi ti koji pred njom trebamo pognuti glavu. Ima ih, ne baš mnogo i još uvijek ovoj većini djeluju kao neka blesava sekta koja eto nema preča posla nego da misli o tome u čemu će donijeti namirnice iz prodavnice i koliko će vode potrošiti u toku mjeseca.

Ne znam kad je i zašto je čovjek koji pojede sendvič na ulici pa nosi sa sobom papir sve do kante postao predmet ismijavanja. Ali znam da ćemo mi vrlo teško do svih onih sanjanih zaposlenja i napretka sa takvim odnosom prema njemu.

Šta ja sam uopšte mogu uraditi?

Vrlo često kao izgovor za nečinjenje bilo čega čujem “A šta ja sam mogu uraditi? Kad bi svi, onda bih i ja…” Kao da sam treba skočiti sa 17 sprata a ne izaći na izbore ili ponijeti ceker u kupovinu. Srećom, ima i onih koji kažu “Taman kad bi svi bacali smeće kroz prozor ja neću! Znam da to nije ispravno i neću da se ugledam na gore od sebe!”

[quote]I u suštini, mislim da sve polazi od toga kakvu sliku o sebi imate u glavi. Ako sebe zamišljate kao pametnu i odgovornu osobu koja misli svojom glavom onda ćete i odluke o bilo čemu donositi na osnovu svojih stavova i iskustava. Ako pak ne cijenite sebe niti svoje mišljenje, onda ćete raditi ono što radi masa.[/quote]

Evo šta svako od nas sam može uraditi:

Slučajno sam na EcoVision Sustainable Learning Center naletila na sljedeću sliku:

Ako ste marljivo gledali španske sapunice možda ovo bez problema možete prevesti :)

Ako ne, evo redom po stavkama:

1. Čuvati / štediti vodu 

U tekstu o filmu “HOME” sam pisala o tome kako je neravnomjerna potrošnja vode na planeti. Nekim ljudima je ona luksuz i za piće, a svako od nas se fino brčka i tušira kad god poželi (ok, ako ne živi u Sarajevu pa ima restrikcije). Banalno zatvaranje česme dok peremo zube može dugoročno uštediti dosta litara. A takve stvari lako postanu navika, samo treba misliti o njima.

2. Štediti električnu energiju

O ovome počnete voditi računa kad sami pođete plaćati račune za struju. Pa kad jednom analizirate onu veliku i malu tarifu vrlo vjerovatno ćete bojler paliti poslije 14 sati i peglati nedjeljom. A o razlikama između sijalica od 60W i 100W da ne pričam. Osim ako se ne bavite nekim ručnim radom.

3. Proizvoditi manje otpada

Kupovinom na primjer pekmeza u staklenoj ambalaži pa onda korištenjem te ambalaže (tegle, da ne komplikujem) smanjićete otpad. Korištenjem platnenih krpa u domaćinstvu takođe štedite. Ok, znam da je sad fancy imati one papirne ubruse, ali ja njih koristim uglavnom samo kad nešto pržim i za neke baš masne stvari, a za ostalo još uvijek perem krpe.

4. Koristiti reciklirane materijale

Kod nas još uvijek mislim nema u ponudi ovako nekih recikliranih stvari, ali doći će vrijeme i za to. Do tada se možete sami za sebe baviti recikliranjem. Probajte za svaku stvar koju poželite baciti smisliti za šta biste je (uz eventualne dorade) mogli iskoristiti.

5. Izbjegavajte korištenje hemikalija

Ja recimo često za čišćenje kupatila, šporeta i sl. koristim sodu bikarbonu, jabukovo sirće i limun. I uglavnom nemam problema sa čišćenjem. Ovdje bih ipak brigu za zdravlje stavila ispred brige o okolini – izbjegavanjem hemikalija najprije ćete učiniti dobro sebi.

6. Izbjegavanjem plastičnih kesa

Plastične kese se raspadaju 1000 godina. Treba li bolji razlog za smanjenje i prestanak njihove upotrebe? Osim ako ne razmišljate na način “Šta me briga, svakako neću živjeti do tad!” I ne ni papirne, trebaju nam i šume. Ceker, u torbu ili džep – i bićete faca.

7. Ponovna upotreba i recikliranje papira

Ako već morate koristiti papir – koristite reciklirani. Pišite do zadnjeg praznog mjesta u rokovniku. Ako ne morate printati mailove – nemojte. A iskoristite prednost tehnologije – pišite i čuvajte dokumente online. Sve sa ciljem da sačuvamo što više šume, naravno.

8. Hodajte ili vozite bicikl bar povremeno

Osim što ćete uštediti gorivo i smanjiti zagađenje prijaće i vašem tijelu. Napravljeni smo za kretanje. To što smo postali lijenčine od ovog razvoja civilizacije nije uopšte normalno.

9. Brinite o biljkama i životinjama

Jeste da smo se mi ljudi ufurali da smo najvažniji, ali i biljke i životinje su ravnopravni stanovnici planete. I za razliku od nas, malo njih je iskorištava i uništava kao što to mi radimo. Zbog toga bismo bar trebali biti toliko obazrivi da koliko god možemo brinemo i o biljnom i o životinjskom svijetu. Drveće, šume, cvijeće, psi, mačke, ptice… Na sve njih možemo uticati i sačuvati ih u velikoj mjeri.

10. Misli globalno – djeluj lokalno

Ovo je ono što sam pisala na početku. Nemojte samo gledati kako se ponaša komšija. Uzor vam može biti i neko iz Švicarske. Samo tako ćemo doći do toga da postanemo većina i da naša mala djela skupa postanu bitna i velika. U krajnjem slučaju – radite to zbog sebe. Da vi budete ispravni i odgovorni. Ako znate da ste u pravu bićete mirni, taman kad bi sav komšiluk oko vas radio drugačije.