Autorica: Hana Kazazović

Ovdje možete poslušati i audio snimak teksta:

Jeste li već čuli za organizaciju “Hope and Homes for Children BiH” i znate li čime se bavi? Ja sam nekoliko puta u medijima vidjela da ih spominju, pa me sve to zainteresovalo da malo više istražim o čemu se radi. Sve ono što sam saznala je jako zanimljivo i važno za društvo, pa sam odlučila da vam ukratko ispričam o njima jer je to neki moj vid borbe za više znanja o važnim stvarima.

Hope and Homes for Children BiH (HHC BiH) je nevladina i neprofitna organizacija koja je aktivna u Bosni i Hercegovini od 1994. godine. Njihov rad i program su usmjereni u pravcu zamjene institucionalnog (domskog) zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja  sa drugim oblicima zbrinjavanja, kao što su povratak djece u njihove porodice, usvojenje unutar BiH, hraniteljstvo, podrška mladim osobama koje napuštaju sistem brige i razvoj kvalitetnog stambenog zbrinjavanja u malim porodičnim domovima sa kapacitetom do dvanaestoro djece, kao i program za prevenciju razdvajanja djece i njihovih porodica.

Ukratko rečeno – rade na tome da smanje broj djece u institucijama i domovima, odnosno da što veći broj djece u BiH živi u porodici i ima «svoje» ljude.

Kako su nastali?

Ovo je jedna jako lijepa priča.

Mark i Caroline Cook su osnivači organizacije Hope and Homes for Children koja je nastala u Sarajevu. Tokom 1994. godine, Mark Cook, umirovljeni britanski vojni časnik, je pročitao  priču o stanju u kojem se nalazi grupa dječaka i djevojčica koja je u tom trenutku boravila u Domu za nezbrinutu djecu u Sarajevu. Mark i njegova supruga Caroline su odlučili da dođu i posjete dom za nezbrinutu djecu kako bi pružili svoju pomoć. Nakon što su vidjeli da je dom pogođen ratnim dešavanjima, obećali da će naći način da pomognu pri obnovi zgrade.

Međutim, nakon brojnih razgovora sa djecom shvatili su da ono što je djeci najpotrebnije jeste porodica. Uprkos ulaganjima u obnovu životne sredine, poklonima, posjetama djeca nisu bila ispunjena i falila im je ljubav, osoba koju mogu nazvati svojom, neko na koga se mogu osloniti i ko će im biti podrška. Vaspitači u domu su ulagali maksimalne napore da svakom djetetu poklone dovoljno pažnje i razumijevanja. Međutim, broj djece u institucijama je uvijek veliki, tako da to nije bilo moguće.

Iz tog razloga su Mark i Caroline Cook odlučili otići korak dalje i pokušati promijeniti način staranja o djeci koja su izgubila, privremeno ili stalno biološku porodicu. Nakon toga su se vratili u Veliku Britaniju, uspostavili ured u preuređenom skladištu sijena na farmi u blizini svoje kuće u Wiltshireu, a ovo mjesto je i dan danas sjedište je organizacije Hope and Homes for Children.

Od tada se ova organizacija zalaže za transformaciju institucija/domova za djecu bez roditeljskog staranja i podržava smještaj djece u porodice kroz druge alternativne oblike (usvojenje, hraniteljstvo, male porodične domove, osnaživanje porodice u riziku od razdvajanja djece od roditelja prije nego što do toga dođe, podrška mladim osobama koje napuštaju sistem javne brige i sl.)

Tim Hope and Homes for Children u BiH

Tim HHC u BiH trenutno čini 9 osoba koje obavljaju različite vrste poslova. Dio tima radi direktnu podršku porodicama pod rizikom od razdvajanja, tako što u saradnji sa Centrima za socijalni rad izlaze na teren i odlaze u posjete porodicama u stanju socijalne potrebe i čine sve kako bi uklonili rizike karakteristične za tu porodicu.

Drugi dio tima radi na pisanju projektnih prijedloga, bavi se implementacijom projektnih aktivnosti, učetvuje u  aktivnostima transformacije  domova za djecu bez roditeljskog staranja, lobiranjem za izmjene zakona, pisanjem inicijativa, održavanjem treninga, administrativnim i računovodstvenim poslovima i sl. Zapravo Hope and Homes for Children pruža podršku svim nivoima vlasti u reformi zaštite djece bez roditeljskog staranja i porodica pod rizikom od razdvajanja.

Kako u stvari radi  Hope and Homes for Children u BiH

Zanimalo me kako u stvari radi HHC BiH. Polazna osnova od koje kreću sve njihove aktivnosti jeste poštivati najbolji interes djeteta. Prije svega HHC smatra da se trebaju uložiti napori da dijete odrasta u svojoj biološkoj porodici, ako je to u njegovom najboljem interesu.

Zanimalo me zašto se nekad radi na usvajanju djeteta, a nekad je izbor hraniteljstvo. Objasnili su mi da postoje djeca za koju je usvojenje najpovoljniji oblik zbrinjavanja, dok za drugu djecu, npr. onu za koje postoji šansa da će se jednog dana vratiti u svoju biološku porodicu, hraniteljstvo je, kao privremeni oblik brige, u njihovom najboljem interesu.

HHC radi jako puno na promociji hraniteljstva zbog toga što broj postojećih hranitelja u našoj zemlji nije dovoljan da zbrine svu djecu za koje je hraniteljstvo najpovoljniji oblik brige.

Sa druge starne broj potencijalnih usvojitelja je veći nego što je broj djece za koje je usvojenje u njihovom najboljem interesu.

Hraniteljstvo je privremeno zbrinjavanje djeteta bez roditeljskog staranja, a to privremeno može biti od nekoliko sedmica ili pak dugi niz godina, zavisno od potrebe djeteta.

Usvojenjem dijete doživotno ostaje članom svoje usvojiteljske porodice.

Kada govorimo o hraniteljstvu, hraniteljstvo prema statusu može biti srodničko i nesrodničko.

Smještaj kod srodnika je važan resurs za djecu kojoj je potrebna alternativna briga a posebno za onu djecu koja su izgubila oba roditelja, ali je to manje slučaj kada su u pitanju mlađa djeca kao i djeca sa poteškoćama u razvoju. Više od jedne trećine djece bez roditeljskog staranja su smještena u srodničke porodice i najčešće ostanu u tom obliku brige.

Nesrodničko hraniteljstvo, na koje se potencijalni hranitelji nešto teže odlučuju, također predstavlja jedan od važnih resursa za djecu bez roditeljskog staranja.

Neophodno je da procedure usvajanja i hraniteljstva budu detaljne, za što netko može reći da su dugačke. Međutim, to je neophodno jer se tim procedurama obezbjeđuje briga za dijete i treba voditi računa o svim aspektima zbrinjavanja djeteta kako bi mu se osigurali najoptimalniji uslovi za njegov razvoj.

Procedure i usvojenja i hraniteljstva se sastoje od nekoliko koraka, a sve u cilju utvrđivanja podobnosti porodice da bude usvojiteljska, odnosno hraniteljska.

Koraci ka procesu hraniteljstva

Na primjeru procedure hraniteljstva su objašnjeni koraci tog procesa.

Potencijalna hraniteljska porodica kreće od prijavljivanja  u centar za socijalni rad, prolazi kroz procjenu kako bi se utvrdili uslovi, kompetencije i motivacija porodice, a potom pristupa treningu (obuci) za hranitelje. Na entiteskom nivou, u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH  postoje utvrđeni planovi osnovnog treninga (obuke) za potencijalne hranitelje.

Ta obuka u FBiH je zasnovana na filozofiji vrijednosti porodičnog života. Ova obuka za potencijalne hranitelje obuhvata 10 trosatnih sesija organiziranih u jednom mjesecu. Svaka sesija obuhvata određenu temu koja se odnosi na bolje razumijevanje hranitelja o samom pojmu hraniteljstva, razvoju djeteta kao i velikom značaju održavanja kontakata djetata sa biološkom porodicom ukoliko je to u najboljem interesu djeteta.

U FBiH trenutno postoji oko 90 hranitelja koji su imali prilike učestvovati u ovoj obuci, a pored toga imaju 23 trenera koji mogu izvoditi ovaj trening među kojima se nalaze i HHC treneri.

Po zakonu o hraniteljstvu FBiH, koji je usvojen prošle godine, obuka potencijalnih hranitelja je obaveza tako da će Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH svake godine organizirati po jedan trening, a i više, zavisno od broja prijavljenih kandidata koji iskažu želju da budu hranitelji.

Djeca bez roditeljskog staranja u BiH

Mene je posebno zanimalo koliko u BiH ima djece bez roditeljskog staranja, ali sam odmah pretpostavila da nemamo tačnu evidenciju. Tako su mi i rekli.

Prema UNICEF-ovoj studiji rađenoj u junu mjesecu 2016. godine, a na osnovu dobijenih informacija iz Centara za socijalni rad i institucija koje su učestvovale u ovom istraživanju može se samo predvidjeti koliki je broj djece bez roditeljskog staranja u institucijama. U BiH on se kreće između između 1,640 (0.24% dječije populacije) ili oko 2,435 (0.35% dječije populacije).

Ono što je bitno naglasiti je da su djeca sa poteškoćama u razvoju prezastupljena među djecom bez porodične brige, a posebno među djecom smještenom u institucije.

48.5% djece bez roditeljskog staranja je živjelo u institucijama, a od toga 70,7% djece sa poteškoćama u razvoju, na osnovu čega možemo zaključiti da djeca bez roditeljskog staranja koja imaju poteškoće u razvoju čine preko jedne četvrtine broja djece u institucijama.

Vrlo je teško govoriti o broju djece u sistemu zaštite, bez obzira da li se govori o ukupnom broju djece ili o brojevima djece prema obliku zbrinjavanja iz razloga što se  situacija svakodnevno mijenja. Posebno je problematično to što ne postoji jedinstveni način prikupljanja podataka. Stoga ako tražite podatak o broju djece dobit ćete različite informacije od različitih izvora: statističkih zavoda, relevantnih ministarstava ili pružaoca usluga.

Najveće prepreke sa kojima se susreće HHC BiH

Zanimalo me šta su najveće prepreke sa kojima se susreću u svom radu, pa su mi ovako rekli.

Hope and Homes for Children u BiH aktivno učestvuje u procesima koji za cilj imaju kreiranje i sprovedbu reforme sistema zaštite djece.  Reformski procesi uključuju stvaranje novih oblika podrške za djecu i porodice što znači – spore promjene. Svaka nova promjena i napredak na polju unapređenja položaja djece bez roditeljskog staranja je rezultat višegodišnjeg truda i rada vladinog i nevladinog sektora. Fragmentiranost odgovornosti u socijalnoj zaštiti, pa tako i u zaštiti djece i porodica, usložnjava i usporava reformske procese. Također bi voljeli vidjeti i veću povezanost među sektorima socijalne i zdravstvene zaštite nego što je to slučaj sada.

Kako pomoći djeci bez roditeljskog staranja u BiH?

Cilj ovog teksta je i bio da dođemo do ovog pitanja. Možda je neko od vas potencijalni hranitelj? Možda imate u svom životu viška ljubavi, mjesta i resursa da nekom od djece pružite ljubav. Da ne bih ja pisala detalje o tome kako možete postati hranitelj, preporučujem vam da se sami javite HHC BiH organizaciji. Njihove kontakte možete naći na hhc.baVrlo su susretljivi i imaju puno strpljenja da pojasne sve do detalja :)

Osim toga, možete im pomoći i donacijama. Informacije o tome na koje račune i kako možete pronaći ovdje – https://hhc.ba/donacije/

Nažalost, mnoga djeca u BiH izgube privilegiju roditeljske pažnje i odrastaju u institucijama. Svako dijete samo želi da bude voljeno, prihvaćeno i podržano. Pomoć djeci bez roditeljskog staranja, kao i porodicama pod rizikom od razdvajanja je uvijek od velike koristi.