Alen Haman – Tuzla: O aktivizmu u Bosni i Hercegovini i o tome zašto je bitan

Autor: Hana Kazazović

U okviru projekta “Izgradnja i konsolidacija kapaciteta za prevenciju sukoba” kojeg finansira Evropska unija (EU), a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini realizujem svoj projekat “BH ljudi” u okviru kojeg ću u narednih pola godine predstaviti 100 zanimljivih ljudi iz BiH, po mom izboru.
Predstavljanja radim u audio formi (uz transkript, da sve forme budu zadovoljene), a petnaesti kojeg imate priliku čuti je Alen Haman, medijski aktivista iz Tuzle.

Podcast – audio snimak:

Transcript podcasta:

Hana:

On je jedan od vlasnika i osnivača medija “Front Slobode”, međutim više voli da se predstavlja kao medijski aktvista jer je sve ono što on radi inače povezano sa tim medijskim aktivizmom. Osoba je koja je neka vrsta enciklopedije za aktivizam inače i sve što vam nije jasno po pitanju aktivizma možete saznati od njega. Pamti sve ono što se dešavalo u BiH po pitanju aktivizma unazad godinama. Vrlo je aktivno učestvovao u većini svih tih dešavanja i stalno svoju energiju i svoje vrijeme posvećuje tome da smisli načine kako popraviti društvo u kojem živimo.

Radi se o Alenu Hamanu. Nisam sa njim puno razgovarala nego sam pokušala od njega da dobijem par definicija toga šta aktivizam jeste i kako on vidi u stvari aktivizam. Ono što je generalno zaključak je da nama treba u Bosni i Hercegovini puno više aktivista da bi ovo društvo postalo ono kakvo svi znamo da može da bude.

Alen Haman:

Aktivizam. Aktivizam bi trebalo biti redovno stanje uma za svakog stanovnika danas, posebno u zemljama u čuvenoj tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina gdje je demokratija posijana iznenada na neuzoranu livadu i evo već dvadeset i kusur godina čekamo da nikne.

Meni aktivizam znači biti aktivan na način da neko drugi osjeti rezultat vašeg rada za koji ne potražujete apsolutno ništa, ne očekujete čak ni hvala.

Aktivizam će donijeti bolje rezultate ukoliko aktivisti izbjegnu slatku zamku samopromocije.

Teme bi trebali birati nakon konsultacija sa ljudima koji su u potrebi, obavezno, prije nego da sami donose odluke šta je ono što nekome treba. Dakle uvijek porazgovarati s ljudima, imati dosta empatije, razumijevanja, probati osjetiti šta je srž problema i gdje počinje.


Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

X