Autor: Hana Kazazović
U okviru projekta “Izgradnja i konsolidacija kapaciteta za prevenciju sukoba” kojeg finansira Evropska unija (EU), a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini realizujem svoj projekat “BH ljudi” u okviru kojeg ću u narednih pola godine predstaviti 100 zanimljivih ljudi iz BiH, po mom izboru.
Predstavljanja radim u audio formi (uz transkript, da sve forme budu zadovoljene), a trinaesta koju imate priliku čuti je Amra Veispahić iz Kaknja, kustosica Muzeja Kakanj.
Podcast – audio snimak:
Transcript podcasta:
Hana:
Kakanj je dobio svoj prvi muzej u martu 2015. godine. Kada bi me neko pitao da li Kaknju treba muzej onda bih ja postavila kontra pitanje – da li znate da je najpoznatiji stećak u BiH, odnosno jedan od najpoznatijih stećaka onaj famozni čija se replika nalazi ispred zgrade Zajedničkih institucija u Sarajevu, a original u zgradi Zemaljskog muzeja iz Zgošće kod Kaknja?
Kakanj definitivno treba da ima muzej jer zaista ima šta da ponudi muzejskoj građi ne samo Kaknja nego Bosne i Hercegovine.
Posjetila sam Muzej Kaknja u okviru svoje posjete KSC Kakanj. Muzej se takođe nalazi u njihovom sastavu, jedan je od sastavnih dijelova Kulturno sportskog centra Kakanj. Meni je zaista bilo zanimljivo pogledati sve te eksponate a ono što me oduševilo jesu makete. Makete grada Bobovca – mislim da ću ponovo u Kakanj u muzej otići samo da ponovo pogledam tu maketu jer ona mala kućica koja se sad trenutno nalazi na Bobovcu, odnosno ostatak je samo možda stoti dio onoga što je nekad predstavljalo to mjesto i taj grad Bobovac. Nažalost nisam uspjela da slikam kvalitetno tu maketu ali je zaista impresivna. Osim te makete u Muzeju Kaknja ima i maketa Termoelektrane i ona onako baš izgleda fantastično. Tu je još nekoliko eksponata koji su zanimljivi.
O tome kako je došlo do otvaranja Muzeja Kaknja i šta sve možete vidjeti u okviru njegovih postavki razgovarala sam sa Amrom pa poslušajte, a ako vas put nanese svakako svratite jer nema boljeg načina da neko mjesto i istoriju nekog mjesta upoznate od posjete muzeju.
Amra Veispahić:
Muzej Kaknja je osnovan 2015. godine i nalazi se u sastavu Javne ustanove za kulturu i obrazovanje Kakanj. 2015. kada je osnovan u muzeju su se organizovale 2 stalne postavke koje i danas nalaze svoje mjesto u našim prostorijama. To su industrijska postavka i etnološka postavka.
Industrijska postavka je svojstvena upravo našem gradu Kaknju iz razloga što Kakanj slovi kao industrijski grad, iako mi pokušavamo da dokažemo da to nije samo industrijski grad, da ima daleko više od toga, čak i kulturnu tradiciju koja seže daleko još u neolitski period. No, industrijska je brend našeg grada iz razloga što Kakanj zaista i posjeduje rudnik, termoelektranu, cementaru, što ističe Kakanj kao posebno mjesto u odnosu na druge lokalne sredine.
Etnološka postavka, kao druga stalna postavka koja je osnovana 2015. godine sastoji se iz odjeljenja “Nošnja”, zatim “Tkalački zanat”, “Kazandžijski zanat” i “Grnčarski zanat” te na kraju odjeljenje “Seosko stanovanje” gdje smo pokušali sublimirati sva dosadašnja odjeljenja i prikazati kako se to stanovalo u Kaknju u osmanskom i austrougarskom periodu.
Do godine dana formirana je još jedna stalna postavka “Kakanj u odbrambeno oslobodilačkom periodu ’92 – ’95 godina”. Ta postavka je otvorena svečano na dan obilježavanja godišnjice od formiranja Muzeja Kaknja, dakle 1. marta 2016. godine i pretežito je organizovana od predmeta, tj. eksponata koje su nam donirali naši sugrađani, a koji su učestvovali i bili živi svjedoci tog perioda ’92. – ’95. godine.
Pored tri stalne postavke muzej, kao i svi drugi muzeji, organizuje privremene, odnosno gostujuće postavke, te vlastite postavke koje su periodičnog karaktera.
Muzej Kaknja je usmjeren prvenstveno na građane Kaknja, prije svega djecu
Ono što je još bitno istaći jeste da je muzej Kaknja prije svega lokalni muzej, dakle da su naša tema interesovanja prije svega djeca, odnosno srednja i osnovna škola. Cilj je da ih učimo i razvijamo svijest o kulturi, mada smo svakako usmjereni i na širu populaciju.
Kada su u pitanju posjetitelji moramo reći da smo i tu prije svega fokusirani na naše domaće, dakle Kakanjce i sistematski radimo na tome da ih privučemo u muzej, pa s tim ciljem organizujemo često aktivnosti. Kao što rekoh maloprije – izložbe, zatim radionice i druge vrste sadržaja. Sve je u sastavu cjelokupne javne ustanove što predstavlja određenu vrstu magneta da djeca dođu u naše prostorije i da pogledaju ono što im nudimo.
Briga o kulturnom naslijeđu općine Kakanj, posebno o stećcima
Čime se još bavi muzej? Općenito kazano muzej prije svega brine o kulturnom naslijeđu općine Kakanj. Trenutno radimo na uređenju nekropole Nažbilj, dakle nekropola stećaka iz srednjeg vijeka. Tu pokušavamo da zaštitimo stećke od njihovog propadanja. Trenutno smo uradili ambijentalni prostor stećaka, vidjećemo dakle sa višim nivoima vlasti koliko možemo da radimo i usmjerimo te svoje radnje u cilju zaštite samih stećaka. Isto činimo i na nekropoli Ivničko Zagradskoj gdje smo već postavili određene info table i ono što možemo učiniti kad su u pitanju sami stećci jeste čišćenje okolnog prostora stećaka.
