Loading

Slatkiši koji se reklamiraju na sve strane najčešće i nisu baš zdravi. Kako djecu sačuvati od njih?

Već nekoliko dana u glavi sklapam tekst o tome šta i kako jedu djeca i koliko prehrambena, pa onda marketinška industrija vodi računa o tome. Skoro svakodnevno nađem neki primjer koji pokazuje kako je tu uglavnom bitna zarada pri čemu djecu niko ne štiti, pa se svaki put pitam da li kod nas bar na papiru postoji neki zakon o tome. Moguće da i postoji kao i velika većina drugih zakona – na papiru, ali da se ne primjenjuju. I onda roditeljima ostaje da se sami brinu ukoliko žele da njihova djeca jedu zdravu hranu koja im je potrebna za razvoj.

Barni

Odabrala sam jedan primjer. Kad osoba poput mene koja ne gleda TV i ne čita štampu čuje za slatkiš koji se reklamira na sve strane, onda to znači da se taj slatkiš baš, baš reklamira. Prijateljica mi reče da njena kćerkica obožava isti, pa od tog momenta počeh da primjećujem i džambo panoe uz cestu – ne baš mali broj. Uz sve to u svojoj prodavnici na kasi skoro zapeh za stalak smješten tik uz nju – taman da vas djeca dok čekate red na kasi zamole za bar jedan “Barni”.

Kupih i ja jedan da probam i vidim o čemu se radi. Cijena 0,70 KM, ne pretjerano skupo. Reklamira se kao užina. To sam saznala iz ovog tvita:

A šta je Dragana mislila pod tim “presladak” saznala sam kad otvorih i zagrizoh Barni.

Ovaj slatkiš ima 30g. Energetska vrijednost mu je 118 kcal (kalorija). U sebi ima 1,8g proteina (bjelančevina), 17,5g ugljikohidrata i 4,7g masti.

Sastav (ono što piše jako sitnim slovima): pšenično brašno, glukozno-fruktozni sirup, šećer, jaja, repičino ulje, čokolada 6% [kakaova masa, kakaov maslac, šećer, kakaov prah smanjene masti, emulgator (sojin lecitin), aroma], obrano mlijeko 3,3% i punomasno mlijeko (2,3%) u prahu*, tvar za zadržavanje vlage (glicerol), palmino ulje, tvari za rahljenje (dinatrijev difosfat, natrijev hidrogenkarbonat), sirutka u prahu, emulgatori (ester mliječne kiseline mono i diglicerida masnih kiselina, poliglicerolni esterimasnih kiselina), kakaov prah smanjene masti, sol arome. *ekvivalent mlijeka 53%. Čokolada sadrži: kakaovi dijelovi min 35%. Mliječna mast 4,5%. SADRŽI PŠENICU, GLUTEN, JAJA, SOJU, MLIJEKO, MOŽE SADRŽATI TRAGOVE ORAŠASTIH PLODOVA.

Sve fino piše (ovo gore je prepisano od riječi do riječi). Šta je sporno i zbog čega ovo pišem?

– Glukozno – fruktozni sirup – više o njemu pročitajte na Oprez – glukozno-fruktozni sirup! Ukratko – Istraživanja na dvije grupe djece su dokazala da fruktoza usporava metabolizam i uzrokuje pretilost.

Šećer sam po sebi nije zdrav (i o tome koga zanima detaljnije na Beli i braon (smeđi) šećer – isto S**NJE, drugo pakovanje , a gora varijanta od običnog šećera je ovaj glukozno fruktozni sirup. Njega proizvođači često koriste i jer je jeftiniji od običnog šećera.

– Pogledajte ove fine nazive za tvari koje vi u svojoj kuhinji ne možete upotrijebiti: sojin lecitin, tvar za zadržavanje vlage (glicerol), tvari za rahljenje (dinatrijev difosfat, natrijev hidrogenkarbonat), emulgatori (ester mliječne kiseline mono i diglicerida masnih kiselina, poliglicerolni esterimasnih kiselina). Zvuče zdravo?

U principu smatram da sve što je nastalo u laboratoriji nije zdravo za jelo, a posebno da nije preporučljivo za djecu koja rastu i razvijaju se. Slatkiš je zaista presladak (tu sam se složila sa Draganom nakon što sam ga probala) i ne obiluje zdravim sastojcima. Garantujem da svako od nas u kuhinji može napraviti puno zdraviji i ukusniji kolač za dijete, od prirodnih sastojaka.

Međutim, kako se izboriti sa djetetom koje na sve strane gleda reklame za ovakve slatkiše, jer nije samo Barni u pitanju (pročitajte sva ona sitna slova na bilo kojem drugom slatkišu)? To zaista ne znam, ali pretpostavljam da je jako teško. I zbog toga sam govorila o onom zakonu o oglašavanju. Ja bih zabranila bilo kakvo oglašavanje industrije hrane, kad bih mogla. Ili bar uvela neke promocije stvarno zdrave hrane, a ne ono što industrija sponzoriše.

Autor: Hana Kazazović

 

10 comments

  1. Ijaoooo, pa ti si i sama navela ovaj link o bijelom i smeđem šećeru. Sorry, onda ne moraš moj komentar o tome da objavljuješ.
    Eh ja i moja brzopletost :)

  2. Hvala puno. A ovaj tekst o šećeru je baš gore linkovan, isti potpuno :)

    LCHF čula i mogu reći čak da ga primjenjujem. Ne 100% jer me mrzi da vagam i brojim ugljikohidrate. Pisala sam detaljnije o tome kako i šta jedem u ovom tekstu – http://www.bosanka.net/sta-da-ne-jedem-ako-zelim-skinuti-kilograme-odluka-koju-sam-morala-donijeti-na-pocetku-promjene-nacina-ishrane/

    Ja sam neka malo labavija varijanta LCHF, znam “zgriješiti”, ali u prinicpu ne jedem hljeb, slatkiše i šećer uopšte, skoro nikako krompir, tjesteninu i žitarice. Uglavnom jedem povrće, voće, meso, jaja i mliječne proizvode :)

  3. Dijete zastiti sa rjecju Ne ili Nema…prehrambena kao i konditorska proizvodnja ne preza od brze zarade. U danasnje vrijeme nam ostaje da sami sebe stitimo pred navalom emulgatora i gmo-a. Niko drugi osim nas. Mozda preporuka knjige Kineska studija nekom pomogne.

  4. Ono što je dobro u ovoj knjizi, kao i u svakoj drugoj iz edicije “vegetarijanska prehrana” je da svakome trebaju cele sveže biljke i da ih treba jesti puno i redovno. Ima dobrih izjava poput: “ishrana korisna za jednu hroničnu bolest, poboljšaće opšte zdravlje”. Ako će ovakva literatura nekoga motivisati da navali na sveže povrće i nauči više o povrću – treba da čita.

    S druge strane ova knjiga nije za prepruku onima koji ne mogu da je čitaju sa određenim predznanjem i budu kritički nastrojeni prema nekim savetima. Moje mišljenje je da su neki saveti jako loši, kao i objašnjenja.

    Mali primer: ovaj vegetarijanski autori previše “vrda” oko toga da li biljke imaju B12 vitamin ili ne. Ne možete da sedite malokrvni i čekate dok se ne smisli oko nečega ovako važnog. Značajan broj vegetarijanskih autora je konačno priznao da biljke nemaju B12. Ne svi. To nije dovoljno dobro.

    Drugo, izjave poput “stanovništvo s višom stopom raka konzumira ne samo više masti, nego i više životinjskih namirnica i manje biljnih namirnica” je već dovoljno loša i neozbiljna za stručnjaka, koji bi trebalo da zna da mast nije “samo mast” i zahteva ozbiljnu analizu. On nakon ove izjave priča o hamburgeru :)

    Mogla bih ovako do sutra, ali poenta je – čitajte kritički i ovu i sve druge knjige o ishrani. Ali ČITAJTE! :)

  5. Ja sam umjereni mesojed. Iskreno, kada vidim šta se sve radi od životinja dođe mi muka i nekad se osjećam nezgodno zato što ih jedem. Ali nisam spremna niti sam sigurna u to da bih mogla opstati / funkcionisati kao vegetarijanac. Osim toga – ja izbjegavam i skoro nikako ne jedem žitarice pa bi se to moje vegetarijanstvo moralo svesti na vrlo mali izbor namirnica što sigurno ne bi bilo zdravo.

    Za sada ostajem ovako kako sam do sada, a za ubuduće ko zna :)

Leave a Reply

X