Autor: Hana Kazazović
Nakon Proactive nisam prisustvovala nijednoj konferenciji pa sam poziv da budem gost na Webiz-u u Zrenjaninu prihvatila sa radošću. Kao što prokomentarisah na mrežama – par metara od mjesta održavanja konferencije sam išla u školu a u hotelu Vojvodina smo imali matursko. To u suštini sve ne znači ništa jer se dešavalo prije nekih 18 godina, ali od tada se Zrenjanin i ja volimo. Odnosno možda bolje reći Vojvodina i ja, jer ko se jednom zaljubi u ravnicu tu ljubav nosi u sebi za čitav život.
Webiz je konferencija o poslovnoj primjeni interneta za čije postojanje je najviše zaslužan Vladimir Kovač. Vlada je Zrenjaninac koji je tokom prošle godine poželio napraviti ovako nešto u svom gradu, dobio podršku agencije u kojoj radi i realizovao taj svoj san na savršen način. To mi je inače prvi veliki utisak Webiza – prilika da gledam i prisustvujem realizaciji jednog sna, a ja uživam u takvim stvarima. Jer, ovo je još jedan dokaz da sve velike stvari nastaju u glavama velikih ljudi koji se usuđuju sanjati i onda krenuti u realizaciju tih svojih snova.
Sama konferencija je bila podijeljena na 3 dana tako što je svaki dan imao svoju namjenu – prvi je bio dan za preduzetnike i privredu, drugi za studente a treći za internet profesionalce. Teme i predavanja su svima ispunile očekivanja i vjerujem da su svi imali priliku da uče. Ono što je najvažnije, a to mi je drugi veliki utisak Webiza – konferenciji je prisustvovao veliki broj mladih ljudi kojima je ovo bio prvi put da slušaju o ovim temama i vjerujem (i nadam se) da će im sve što su čuli omogućiti da oni sami počnu sanjati neke svoje snove.
Organizacija konferencije je bila savršena. Nisam odsjela u hotelu jer sam ovu posjetu iskoristila i za obilazak familije, ali sam čula da je i on savršen u kompletu sa uslugom. Međutim, ono što sam vidjela tokom konferencije je uigrana ekipa koja je sve vodila tako da ne biste nikad pomislili da im je ovo prvi Webiz. I to je treći veliki utisak Webiza – ekipa koja jednostavno nije ostavila nijednu mogućnost da nađete neki propust u organizaciji – na sve su mislili i jednostavno nije bilo šanse da vam nešto padne na pamet a da oni već nemaju spremno rješenje za to. Svaka čast!
Ono u čemu nisam uživala je bilo vrijeme. Kao za inat u petak je pao snijeg, a ko je imao priliku doživjeti vjetar u Vojvodini može samo zamisliti o čemu pričam kad kažem da smo se smrzli. Ali meni je svakako to dobro došlo jer sad više ne moram Damiru posebno objašnjavati da nigdje nije hladno kao u ravnici kad puše vjetar.
U svakom slučaju mi je veoma drago što sam prisustvovala konferenciji. Vidjela sam neke drage ljude ponovo a neke uživo po prvi put. Naučila sam nešto novih stvari, dobila ponovo taj neki vjetar u leđa koji je s vremena na vrijeme neophodan da nas gurne u pravom smjeru, taman kad posustanemo i pođemo misliti o tome kako je sve crno i kako eto ništa oko nas ne valja. Da imam priliku svaki mjesec posjetiti ovako neko dešavanje vjerujem da ne bih ni primijetila u kakvom okruženju inače živim. Zato preporučujem svima da iskoriste svaku moguću priliku i posjećuju ovakva dešavanja jer takvu dozu pozitivne energije je teško doživjeti i osjetiti na neki drugi način.
U svakom slučaju Webiz će po najavama postati tradicionalan, a to znači da se vidimo i sljedeći put.
P.S. Zaboravih napisati jedinu “manu” konferencija u Vojvodini – pored vage prolazim oborenog pogleda a o tome da stanem na nju ne smijem ni misliti. Ali i to je za ljude.
Da, zaista prija kad se učestvuje na nekim dešavanjima koja su puna pozitivne energija. Zaista je povremeno neophodan taj vetar u leđa.
Zato treba iskoristiti svaku mogućnost koja se pruži :)