Kako velika firma primjenjuje kaizen metodu u poslovanju

Autorica: Hana Kazazović

Ne znam da li znate šta je “kaizen metoda”? Ako ne znate, pojasniću.

Kaizen je japanska filozofija života i rada i označava potragu za stalnim poboljšanjem i unapređenjem procesa u nekoj firmi. A svakako se može primijeniti i na pojedinca. Termin je skovao Taiichi Ohno – otac Toyotinog sistema proizvodnje. Ono što je za kaizen karakteristično je da on označava stalno poboljšanje i ne misli se tu na radikalne promjene. Kad primjenjujete kaizen metodu, onda stalno gledate šta biste mogli popraviti, koje male izmjene mogu donijeti poboljšanje procesa, uticati na radnike i njihovo zdravlje i rad.

Uopšteno, kaizen se može primijeniti na cjelokupan način razmišljanja jedne osobe koja teži za stalnim poboljšanjem kvaliteta svog života.

Kaizen mi se vrtio po glavi dok sam čitala izvještaj o održivom poslovanju Coca-Cole HBC B-H Sarajevo za 2018. godinu koji mi je bio zanimljiv iz dva razloga. Prvi je taj što u Bosni i Hercegovini nije još uvijek postao standard niti je uobičajeno da firme rade ovakve izvještaje. Ovo je za Coca-Cola HBC B-H drugi, a vidjela sam samo još da je u BiH HeidelbergCement objavio izvještaj, dok recimo u Hrvatskoj već uveliko to puno kompanija radi svake godine.

Drugi razlog zbog kojeg mi je bilo zanimljivo čitanje ovog izvještaja je to što se u njemu baš vidi ta posvećenost kompanije da korak po korak, stalno i predano poboljšava različite aspekte svog poslovanja, te da na taj način iz godine u godinu ide naprijed i bude bolja – za svoje kupce, dobavljače, zaposlene.

Ali, da prvo razjasnimo – zašto su važni ciljevi održivog razvoja?

Možda vam je ovaj termin nepoznat, kao i meni što je bio do skoro. Najjednostavnije rečeno – to su ciljevi koji nam mogu i trebaju pomoći da sačuvamo / spasimo planetu. Program održivog razvoja je donesen na Samitu održivog razvoja 2015. godine i tu je ustanovljeno 17 ciljeva. Više o tome možete pročitati ovdje da se sad ne ponavljam jer mi se već zamantalo od ovolik puta napisane fraze “održivi razvoj” :D

Uglavnom, u tih 17 ciljeva su i očuvanje klime, i nestanak siromaštva, očuvanje vodenog svijeta, rodna ravnopravnost, čista voda i sanitarni uslovi, odgovorna potrošnja i proizvodnja itd.

Kakva je veza između kompanija i održivog razvoja?

Velika. Kompanije širom svijeta su te koje rade, proizvode, troše resurse, zapošljavaju ljude i nekako je na njima da prvi krenu voditi računa i o tome kako i koliko mogu pomoći da se situacija na ovoj planeti popravi. Zato je važno da se što više kompanija uključi u ovu borbu i poštuje i trudi se dostići ciljeve koji su postavljeni kao zajednički.

A opet – svaka kompanija je različita i svaka u skladu sa svojim poslovanjem i misijom bira ključne ciljeve na koje će se fokusirati.

Coca-Cole HBC B-H Sarajevo i izvještaj o održivom poslovanju

Rekoh već da sam ga pročitala i iznenadila – o puno stvari koje tamo pišu nisam imala pojma. Na primjer, nevezano za izvještaj, nisam znala da je Coca-Cola u Bosni i Hercegovini prisutna već 50 godina. Počeli su sa prodajom davne 1969. a prva boca Coca-Cole je u BiH napunjena 1975. godine. Danas Coca-Cola tokom jedne godine proizvede ili uvozi za domaće tržište oko 120 miliona litara bezalkoholnih pića. Od toga se 89% proizvede u BiH. Još jedna zanimljivost mi je da Coca-Cola HBC B-H posluje na području cijele Bosne i Hercegovine i to s centrom za proizvodnju, distribuciju i upravljanje u Hadžićima, prodajnim i distributivnim centrima u Tuzli, Mostaru, Ljubuškom i Banjoj Luci – Laktaši, te prodajnim i administrativnim uredom u Bihaću.

Veoma važan podatak je i taj da je u 2018. godini 68% ukupne nabavke (po troškovima) otišlo domaćim dobavljačima.

Ali, da se vratim na kaizen pristup, odnosno izvještaj o održivom poslovanju.

Ključne stvari na koje je u BiH fokusirana Coca-Cola su – osnaživanje mladih, smanjivanje uticaja na okoliš i doprinos zajednicama.

A u skladu sa ova tri glavna segmenta, dalje su svoje prakse održivosti podijelili na 4 područja:

1. Tržište: u kojem se bave svojim direktnim i indirektnim ekonomskim učincima, utjecajima naših proizvoda i upravljanjem lancem snabdijevanja.

2. Radno okruženje: u kojem se bave svojim interakcijama s zaposlenicima, opredjeljenjem za jednakost i različitost, kao i ulaganjem u radnu snagu radi poboljšanja njihovih vještina i zadovoljstva poslom.

3. Okoliš: u kojem se bave svojim uticajem na okoliš, uključujući upotrebu energije, korištenje vode, emisije ugljendioksida i recikliranje, kao i načine zaštite i očuvanja oskudnih prirodnih resursa.

4. Zajednica: u kojem se bave načinima na koje sarađuju sa zajednicom, od ljudi koji žive u blizini jednog od njihovih objekata do šire zajednice koja im pomaže pri izgradnji i održavanju dobrog ugleda korporativnog građanina.

I da ne idem do sitnih detalja, jer ako vas oni budu zanimali svakako ćete sami pročitati izvještaj. Ali – poenta je da su onda za svaku ovu oblast navedene promjene koje su ostvarene u periodu od prošlog izvještaja do ovog. Mali koraci, ne revolucionarne promjene niti nešto od čega ćete ostati bez daha. Konkretni, primjetni koraci koji pokazuju da u ovoj firmi zaista rade po onom principu: postavi mjerljiv cilj – isplaniraj kako ćeš do njega i za koliko vremena – uradi posao.

Zanimljivi podaci iz Coca-Cola HBC B-H izvještaja o održivom poslovanju

Ipak moram navesti neke primjere iz izvještaja, čisto da steknete uvid u to kakve promjene su moguće kad ih planiraš i radiš na tome da ih provedeš.

Krenuću od mladih, zato što sam bila prisutna na nekim od dešavanja i upućena sam u detalje kako sve funkcioniše i koliko truda je uloženo u realizaciju programa. Konkretno, tu prije svega mislim na program Coca-Coline podrške mladima u BiH. Namijenjen je mladima od 18 do 30 godina i provodi se od 2017. godine širom BiH. U 2017. je kroz njega prošla 201 mlada osoba, 2018. njih 629, a ove 2019. godine je cilj 1300 mladih koji će proći kroz dvodnevne radionice. Na njima uče neformalna znanja koja ne dobiju u školi, a vrlo su bitna za izgradnju samopouzdanja i osnaživnje koje će im pomoći da se snađu na tržištu rada. Uče komunikacijske vještine, umrežavanje, samorazvoj i samoprocjenu, primanje i davanje povratnih informacija, te poslovne vještine koje uključuju finansijsku pismenost, poslovno planiranje, upravljanje projektima i prodajne i pregovaračke vještine.

Coca-Colina podrška mladima u BiH – Zenica i Goražde

Osim ovog programa, tu je i Coca-Colin program ljetne prakse – Coke Summership. To je ljetni program praksi u trajanju od šest sedmica koji obrazovanim, talentovanim i ambicioznim mladim ljudima nudi priliku da steknu prvo radno iskustvo i nauče poslovne vještine u visoko profesionalnom okruženju; usvajanje znanja kroz praksu i usavršavanje; te stjecanje vještina koje će im pomoći u njihovom daljnjem profesionalnom razvoju.

Kad se radi o zaštiti okoliša, tu ima dosta zanimljivih podataka i unapređenja. Recimo, ono što je nama potrošačima najvidljivije je takođe u izjveštaju – frižideri i automobili. Konkretno za frižidere u izvještaju stoji:

Da bismo riješili najveći izvor emisije ugljendioksida u našem lancu vrijednosti, ulažemo u novu generaciju frižidera koji smanjuju potrošnju električne energije za više od polovice i koriste sigurna rashladna sredstva koja ne štete atmosferi. U 2018. godini Coca-Cola HBC B-H smanjila je udio rashladne opreme koja sadrži HFC za 14%, a povećala je udio opreme koja sadrži HC za 35%, a rashladnog CO2 za 9%, u poređenju sa 2016.
Gotovo smo udvostručili rashladne uređaje s EMD (elektronskim uređajima za upravljanje) između 2016. i 2018. godine, a istovremeno smo smanjili broj rashladnih uređaja bez EMD-a i LED-a. To znači da već u 2018. godini 54% naših rashladnih uređaja ima EMD, a 53% naših uređaja sadrži LED.

I to je važno, jer bolji frižideri troše manje energije i možda vam se to ne čini velikim kad posmatrate jedan uređaj. Ali kad pogledate 10.000 frižidera – te uštede su bitne i značajne.

Ista stvar je i sa automobilima. U izvještaju piše:

U skladu s Politikom sigurnosti voznog parka vozila Coca-Cole HBC B-H, vozila ne smiju biti starija od pet godina niti pređene kilometraže veće od 175.000 km. Sva naša vozila moraju zadovoljiti minimalne zahtjeve standarda Euro 6.

Bolji automobil manje zagađuje okolinu – to je činjenica i to veoma bitna u vremenu u kojem smo svi osuđeni na udisanje vrlo lošeg vazduha u našim gradovima.

Ima tu još puno detalja. Na primjer, uvođenje toplotnih pumpi koje se koriste za grijanje / hlađenje u upravnoj zgradi te modernizacija osvjetljenja u FPW (led osvjetljenje); provedba projekata i programa usmjerenih na racionalizaciju upotrebe vode kojom je ukupna potrošena voda po litru proizvedenog pića unutar kompanije u 2018. godini  52% manja u odnosu na 2010. godinu, i 11% manja u odnosu na 2016. godinu; smanjenje PET flaša zapremine 2 l za 22% i smanjenje mase PET flaše zapremine 0,5 l za 26%.

Kad je u pitanju okoliš, tu su četiri ključne okolišne teme koje su fokus u poslovanju:

• upravljanje vodom,

• energetska učinkovitost i zaštita klime,

• održiva ambalaža i recikliranje,

• upravljanje otpadom

Pa su onda dalje razrađeni podaci koji kažu da je u periodu od 2010. do 2018. otpad smanjen za 55%, potrošnja energije smanjena za 26% te reciklirano 13% više otpada.

Konkretni i mjerljivi ciljevi su postavljeni i za zaposlene, za to koliko će njih volontirati tokom godine, te na primjer cilj da se do 2025. godine na 50% rukovodećih pozicija nađu žene (sada ih je 24%).

I da budem iskrena, među mnogim podacima se jesam zagubila jer ih ima dosta, ali mi je upravo taj kaizen pristup bio dominantan utisak. Taj trud i pomicanje granica zbog kojeg sam zamislila neke ljude koji sjede tamo i samo razmišljaju o tome kako se nešto može uraditi bolje, lakše, brže, efikasnije, korisnije. Kao dobro uhodana mašina u kojoj neko stalno podmazuje spojeve i zateže šarafe, čineći sve funkcionalnijim.

Realno, svako od nas bi trebao tako posmatrati svoj život i sve što radi. I svaka firma ima puno prostora za popravljanje – i radi boljeg poslovanja, ali i radi vraćanja svog duga društvu u kojem djeluje. Zato se nadam da će možda ovakvi izvještaji koji su standard za velike i uhodane korporacije postati nešto što će raditi i drugi, trudeći se da idu naprijed i da čine bolje svima. Pa možda zaista i oni ciljevi (čitaj: snovi) o planeti u kojoj će sve funkcionisati savršeno – postanu mrvicu dostižniji.

P.S. Ako vas zanima da pročitate izvještaj – klik na link ovdje.

 

Kako vam mogu pomoći?:




Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

X