U prošlom tekstu Šta da ne jedem ako želim skinuti kilograme – odluka koju sam morala donijeti na početku sam obećala neke stvari, pa evo nešto od toga.

Konkretno, juče sam uradila nalaze i doktor kaže da su odlični. Konkretno, kontrolisala sam sedimentaciju, krvnu sliku, šećer, željezo i masnoće u krvi (holesterol, trigliceride, HDL i LDL holesterol). Šećer (glukoza) mi je 5,2, željezo 14,8, holesterol 3,7, trigliceridi 0,82, HDL 1,35 i LDL 1,94. Krvna slika i sedimentacija su takođe u redu, samo što ima puno stavki za nabrajanje a i nisu zanimljive.

Ono što je meni konkretno bilo najvažnije jeste željezo jer sam imala nekad velikih problema sa njim (pisala i o tome u Nešto kao uvod u tekstove o hrani koje ću pisati na blogu), a i ove masnoće zbog promjene načina ishrane. Čitala sam o tome da bi masnoće sa ovim mojim režimom trebale biti u redu, ali sam tek sad dobila potvrdu i na sebi da je to zaista tako.

Zašto ovo govorim? Konkretno, moja mama je nedavno kontrolisala svoje masnoće i malo su povišene. Nije to ništa pretjerano, za njene godine je to recimo uobičajena stavka. Nije za lijekove nego je dobila preporuke za ishranu – kako da ih reguliše ishranom. I znate kakve su te preporuke, sigurno se neko već sreo sa njima. Pored preporuka sa kojima se i ja slažem a odnose se na ubacivanje više povrća i voća u ishranu, zabranjeno je da jede jaja, bilo šta masno, posebno da izbjegava maslac, punomasne prerađevine od mlijeka i slično. Primjer tih preporuka imate i na linku Dijeta kod povećanog holesterola.

O holesterolu se danas jako puno može čuti i nekad mi se čini da svaka osoba ima problema sa njim. Ja sam konkretno najbolje shvatila šta je i koliko je važan iz teksta Kolesterol – neprijatelj ili prijatelj? 

Prema onome što doktori uglavnom savjetuju možda i nije bilo realno očekivati da imam dobre rezultate holesterola. Naime, ja jedem puno jaja, koristim isključivo maslac za njihovo prženje (a i inače), samo domaće neprerađeno mlijeko i sireve koji su najmasniji od svih koji se mogu naći u ponudi (to neprerađeno mlijeko je masnije od 3,2%, u zavisnosti od krave), jedem dosta slanine i čvaraka, suho voće, bademe, lješnjake i ostalo. I imam dobar holesterol :D

Nešto tu ne štima, slažete se? 

Anita Šupe je na svom blogu Istine i laži o hrani puno pisala o holesterolu, a u nekoliko rečenica koje daju odgovor na ovo o čemu sam pisala gore kaže:

Velike ”prozračne” neopasne LDL čestice i zaštitni HDL povećavaju se od zasićenih masti u prehrani. Male guste opasne LDL čestice i trigliceridi koji su opasni, povećavaju se od ugljikohidrata u prehrani. Dakle vrijednost ukupnog kolesterola ne pokazuje baš ništa. A ipak većina liječnika kod nešto povišenog ukupnog kolesterola preporuča ”pacijentima” prehranu sa manje zasićenih masnoća (koja podrazumijeva više ugljikohidrata – jer od nečega se čovjek mora zasititi). Ovakva prehrana može dovesti do smanjenja dobrih LDL čestica, smanjena zaštitnog HDL-a i povećanja štetnih triglicerida, što sve skupa može pokazati niži ukupni kolesterol, a da zapravo znači povećan rizik za srčane bolesti! Ovo je poznato među znanstvenicima koji se bave pitanjima kolesterola. Ali ipak su službene prehrambene preporuke potpuno obrnute – da jedemo manje masnoće i više ugljikohidrata. Možda iz razloga što je teško priznati (i sebi i drugima) da se svih ovih godina bilo u krivu?

Pa eto, koga zanima više na tu temu zna gdje može naći dodatne informacije.

Moji konkretni obroci, neki od njih

Ono što jedem mi najviše zavisi od raspoloženja i vremena. Nekad imam živaca da se posvetim spremanju obroka, njegovom dekorisanju i svim ostalim zezancijama koje idu uz to. A nekad nemam ni vremena a i mrsko mi bude. Osim toga, nekad mi se na primjer jedu jaja,  a nekad pri pomisli na njih dobijem osjećaj da ih nikad više u životu neću pojesti. Proces odabira toga šta ću jesti kod mene ide ovako – sjednem i u mislima spremam sebi obrok, zamišljam da ga jedem. I ta neka unutrašnja reakcija na to zamišljanje mi pomaže u izboru.

Za doručak jedem:

– Jaja na  onoliko načina na koliko ih znam spremiti. Ja konkretno na 4 – kuhana, omlet sa nečim, na oko, kajgana sa nečim. Ako neko ima još neki način neka piše u komentarima slobodno, smijem se kladiti da postoji još načina :D

Ovo kuhano kod mene varira da li je tvrdo ili meko pošto nemam ona moderna kuhala nego to ja u šerpi odokativnom metodom jer me mrzi stajati kraj šporeta i viriti kad je tačno prokuhalo. Ali sreća pa mogu jesti sve varijante.

Kad pravim omlet u zamućena jaja najčešće dodam neki začin, sremuš, bosiljak, mediteransku mješavinu – bilo šta od onog što volim i imam na raspolaganju. Pred kraj pečenja na vrh narendam sir, izmrvim sir, pospem sir – sve u zavisnosti od toga kakav sir imam na raspolaganju. A uvijek imam neki jer je meni frižider bez sira, bez obzira na ostalo šta je u njemu – prazan frižider ;)

Kajgane su varijacija na temu, u njih zna stati svašta nešto – od mladog sira, preko tikvica, praziluka, do običnog crvenog luka, a to mi je trenutno omiljena varijanta jer me vraća u djetinjstvo pa svako malo hoću da putujem tamo :D

Kad ne jedem jaja?

Onda ima varijanta – nešto mesnato, najčešće slanina ili sušena piletina ili riba, tunjevina uglavnom. Uz to opet sir :D , domaća pavlaka, kašika ajvara, nekoliko maslina, maslac. Pošto ne jedem hljeb često odsiječem krišku sira pa na nju mažem maslac. U pavlaku znam zamiješati susam ili opet neki začin. To često radim i sa mladim sirom, čisto da mu dodam okus. Nekad uz sve uzmem i malo senfa jer ga volim. I vrlo često uz sve popijem šolju mlijeka sa kakaom, bez šećera naravno.

A kad imam domaće kiselo mlijeko onda u njega naguram sjemenki, mljevenog lana, kokosovog brašna malo, cimeta i eventualno kašikicu meda. I to bude prilično gusto i jako ukusno :D

Kad mi je sve mrsko?

Onda smutim smoothie :D Ne znam kako je nastala ova riječ na engleskom, ali strašno dobro paše uz naš jezik. Smutim bilo šta što mi padne na pamet – u blenderu. Kod mene je neka priručna varijanta blendera koji mi je godinu i po izlazio na nos prilikom svake rasprave u kući o glupim investicijama :D A sad ne znam kako bih bez njega – konačno je našao primjenu, i to skoro svakodnevnu.

Neke od varijanti mojih smutija:

– krastavac, jabuka + mrkva ako može stati

– tikvica, grejp

– špinat, grejp, tikvica

– brokula, grejp, smrznute višnje

– tikvica, jabuka, paradajz

Odnosno bilo šta što je aktuelno i dostupno – na pijaci i kod mene, a trudim se stalno kupovati različito, posebno sad kad je dobar izbor. Trebala bi mi 3 teksta da ispišem sve kombinacije i mislim da do sada nisam napravila 2 ista smutija.

U smuti dodam nekad vodu a nekad mlijeko. Obavezno dvije kašikice mljevenog lana i koliko ispadne iz bočice cimeta ili đumbira (a ispadne puno uvijek). Nekad i oboje, posebno ako je u kombinaciji grejp i ako mi ga je bilo mrsko detaljnije guliti pa znam da će biti gorak.

Znam da se mnogi mršte i na samu pomisao o ovakvim kombinacijama :D I da bi mnogi nekako i pristali na varijante sa voćem ali povrće… Međutim, povrće je bitnije, a meni je uvijek nedostajao način kako da ga unesem u organizam više različitog. Ovo je odličan način :)

Eto, za sada toliko. U sljedećem “broju” ću pisati o ostalim obrocima i o tome kako jesti hranu koja nam nije baš najdraža i koliko je važno povrće za naš organizam. To sam obećala i prošli put ali sam vas već dovoljno udavila ;)


 — —