Mali koraci kojim možete doprinijeti zaštiti planete i zašto bismo ih trebali svi raditi

Autorica: Hana Kazazović

Ovdje možete poslušati i audio snimak teksta:

Dvije mamine omiljene kuhinjske krpe, one što najbolje upijaju i što ne ostavljaju dlačice za sobom, su krpe koje su prvo bile ambalaža praška za veš. Ne sjećam se toga ali mi je mama pričala kako je prašak za veš nekad pakovan tako, umjesto ovih plastičnih pakovanja kakva danas imamo.

Sjećam se zato vremena kad si u prodavnicu morao odnijeti prazne pivske ili flaše za mineralnu vodu, da bi ih uopšte mogao kupiti. Bilo je to ne baš davno, prošle su samo 3-4 decenije i mnogi će reći kako smo od tada napredovali. Međutim, kad god prolazim ulicama ili uz rijeku i vidim onaj «nakit» od plastičnih kesa po granama na obali ili «bambuće» (dvolitarska plastična ambalaža od piva) kako plutaju rijekom, zapitam se koliko smo mi u stvari zaista napredovali.

Ušće rijeke Spreče u jezero Modrac, novembar 2017. Foto: UGSR “Mrena” Živinice

Da li je riba još uvijek tako zdrava?

Pročitala sam podatak da se godišnje upotrijebi 500 milijardi plastičnih kesa, a da od proizvedenih 300 miliona plastike godišnje više od 8 miliona završi u okeanima. To plastično zagađenje se onda zapliće u tijela morskih sisavaca ili završi u njihovim želucima. U posljednjih nekoliko godina je bilo dosta tekstova o kitovima koji su umrli zbog toga što su pojeli previše plastike. Onaj kod Španije je progutao više od 30 kg plastičnog otpada. Slične situacije su se desile i u Norveškoj, na Filipinima i još jednom u Španiji.

Plastiku ne jedu samo kitovi. Ona se raspada i na manje komade (mikroplastiku) koja završi u ribama koje onda kasnije jedu ljudi. Iako još uvijek ne postoje zvanični podaci o uticaju mikroplastike na naš organizam, meni se uopšte ne dopada ideja da u sebe unosim bilo kakav vještački i nerazgradivi materijal. Sigurna sam da nikome to ne može činiti dobro.

Photo via theinertia.com

Zabrinjavajuće je upozorenje koje kaže da će, ukoliko ne promijenimo navike, do 2050. godine u morima biti više plastike nego ribe. U izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda iz oktobra 2018. rečeno je da imamo samo 12 godina da napravimo nezapamćene promjene ako želimo spriječiti najgore posljedice globalnog zagrijavanja.

Ja bih rekla da imamo 12 godina da spasimo ili potpuno uništimo planetu na kojoj živimo. A kad pogledam rijeke zatrpane plastikom, kese koje vise po obalama i sjetim se poplava 2014. kad smo mogli vidjeti brda smeća dominantno sastavljena od plastičnih boca i zaglavljena na mostovima, čini mi se da smo rijeke najvećim dijelom već uspjeli uništiti.

Kako smo došli u ovu situaciju?

1950. godine je u svijetu proizvedeno 1,5 miliona tona plastike. 2015. godine je taj broj iznosio 322 miliona tona plastike za godinu. Uporedo sa proizvodnjom raste i količina plastičnog otpada. Naime, ni trećina plastičnog otpada se ne reciklira u Evropi.

Uživajući u svim olakšicama koje plastična ambalaža unosi u život čovjeka uvodili smo je gdje god je moglo. Sve je manje proizvoda koje možete kupiti u rinfuzi ili staklenoj, povratnoj ambalaži. Niko vjerovatno nije razmišljao o tome da će stvari izmaći kontroli i da ćemo skoro biti zatrpani plastikom te njome dovesti u pitanje i sami opstanak planete.

 Je li kasno za promjene i šta možemo učiniti?

Nije kasno, mada situacija jeste kritična. Pročitala sam puno tekstova o tome koliko svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju zagađenja plastikom. Najveći utisak na mene je ostavila Lauren Singer, djevojka iz ovog videa koja inače ima web stranicu posvećenu smanjenju smeća kojeg svako od nas proizvodi. Možete je pogledati ovdje http://trashisfortossers.com/

Lauren je u videu navela jedan primjer – ako svaki dan pijete «kafu za ponijeti», a imate svoju šolju koju donesete da vam u nju naspu kafu – za godinu dana ćete uštedjeti 365 šoljica i poklopaca. Zamislite samo tih 365 šoljica na jednom mjestu.

Lauren je pokazala i ovu teglicu u kojoj se nalazi svo smeće koje je ona «proizvela» za cijele četiri godine. Djeluje nevjerovatno i ne znam koliko je to kod nas moguće, ali na njenoj stranici ima puno korisnih savjeta koje ću sigurno probati i sama.

Velike korporacije i brendovi rade na smanjenu plastičnog otpada

U svijetu se već uveliko vode rasprave o tome koliko mogu učiniti pojedinci naspram velikih korporacija i brendova koji u stvari i proizvode sav taj plastični otpad. Čitala sam zanimljiv tekst o tome ovdje. Neke od najvećih svjetskih firmi, uključujući Unilever, Nestlé i PepsiCo, stavljaju polako ambalažu za višekratnu upotrebu za određene proizvode, a sve u pokušaju da postupno uklone plastiku za jednokratnu upotrebu i da poprave vlastitu reputaciju zagađivača. Još uvijek su to rijetki primjeri i radi se o nekoj vrsti eksperimenata da se vidi koliko je istine u tvrdnjama koje se često čuju – da ljudi žele mogućnost recikliranja i žele pomoći.

Nije iznenađenje da firme žele testirati nove i skupe inicijative prije nego ih ponude široj javnosti. Međutim, mnogi se pitaju koliko imamo vremena za to obzirom na hitnost problema i kratak rok za sprečavanje najgorih posljedica globalnog zagrijavanja. Pitanje je da li će nedostatak interesa potrošača ili nedostatak dovoljnog profita za proizvođače ipak presuditi da se proizvodi koji se mogu ponovo koristiti ponude široj potrošačkoj bazi.

Foto: aliexpress.com

Čega ste se vi spremni odreći da biste smanjili količinu smeća kojeg proizvodite?

Ovo je pitanje na koje svako za sebe mora dati odgovor. Ja recimo često razmišljam o ovome, radim neke stvari ali sam svjesna da mogu učiniti još puno. Na primjer, iako sam navikla da sa sobom uvijek nosim cekere i ne uzimam kese u prodavnicama, još uvijek se ne uspijevam izboriti sa onim tankim kesicama u koje stavljam(o) povrće i voće na pijacama ili u prodavnicama. Guglala sam i vidim da imaju neka rješenja i za to, platnene kese koje mogu nositi sa sobom i moraću nabaviti sebi neku takvu varijantu.

Sjećam se takođe kako smo nekad, dok sam bila mala, bacali smeće. U kantu za smeće smo slagali novine i onda tu kantu nosili do kontejnera, istresali i vraćali kući. Vjerujem da bi danas tako nešto bilo dočekano sa podsmijehom. Ipak evo razmišljam, ne bi mi ni to bilo teško raditi. Mada nemam novine, svi ovi katalozi kojim nas zatrpavaju u poštanskim sandučićima mogu poslužiti za tu namjenu.

Obala rijeke Željeznice – februar 2015. Foto: Dejan Andrašić, bistrobih.ba

Isto tako, kad god kupim mineralnu vodu razmišljam o boci koju poslije bacam. Da, imamo mi kontejner namijenjen posebno za plastiku i pazim kod bacanja, ali razmišljam da možda razmotrim i varijantu kupovine staklene ambalaže za nju. I onda dolazim do pitanja – ko uopšte od proizvođača danas ima u ponudi mineralnu vodu u staklenoj ambalaži i koliko je komplikovano običnom čovjeku da to ispoštuje? Javite mi ako imate konkretne savjete i za to.

Ono što rado koristim jesu cekeri i imam ih u različitim varijantama. Osim što me rješavaju muka sa kesama, super su i kao suveniri. Neki ljudi kupuju magnete za frižider, a ja recimo volim za uspomenu, kao suvenir, ponijeti ceker iz nekog mjesta i onda ga nositi tokom godine. Ovo je samo nekoliko njih koje imam i najdraži mi je crni iz Tešnja. Ujedno je on i primjer koliko cekeri mogu biti i lijepi i zamijeniti torbe koje nosimo. Ja sve češće upravo njih ponesem umjesto torbe jer bez problema u njih stane i laptop i sve ostalo što mi treba.

Znam da sve češće firme poklanjaju upravo cekere i to mi daje nadu da sve više ljudi razmišlja o zaštiti okoline. Što se mene tiče, cijena od 5 feninga za plastičnu kesu je jako mala i nisam sigurna koliko ima efekta na ljude. Mislim da je potrebno omasoviti ovu borbu i uvijek me raduje kad velike firme rade na promociji upotrebe cekera, kako je to na primjer radio DM nekoliko puta.

Ono što bih voljela da kod nas zaživi je otkup plastične ambalaže, onako kako to rade u Hrvatskoj. Ne znam šta je sve potrebno da se to sprovede, ali znam da je to jedan od načina da se smanji količina plastike u našoj okolini, jer sam sigurna da bi je mnogi skupljali ako bi za nju mogli dobiti nešto novca. Međutim, nisam još čula kod nas da je tako nešto u planu i ako griješim, molim vas da mi javite.

Kako možete smanjiti korištenje plastike?

Postoje mnogi načini za smanjenje korištenja plastike, a ja ću ovdje navesti samo one za koje znam da ih mogu i sama uraditi bez puno odricanja.

Recite NE slamkama U svijetu se vodila velika kampanja protiv slamki i izazvala je velike kritike jer mnogi sumnjaju da odricanjem od slamki mogu napraviti značajnu promjenu. Međutim, ne radi se tu samo o tome koliko jedan pojedinac može napraviti ne koristeći slamke. Radi se i o skretanju pažnje na problem sa plastikom kroz priču o slamkama. Upravo zato su firme poput Starbucksa i Walt Disneya donijele odluke da se one izbace iz upotrebe, a Seattle je postao prvi grad u Americi koji je od 1. jula 2018. zabranio upotrebu slamki. A postoje i varijante trajnih slamki, ako baš želite da ih koristite.

Koristite cekere i platnene vrećice O cekerima sam već pisala, a svakako planiram nabaviti i ovako neku varijantu kao zamjenu za one tanke, plastične vrećice. Ako znate za tako nešto kod nas javite mi, molim vas :)

Kupujte u rinfuzi sjemenke, suho voće i šta god da ima u ponudi. Umjesto onih malih, plastičnih pakovanja koja su i skuplja, upravo zbog ambalaže. Ovo je nešto što i ja moram početi praktikovati, mada ja to češće ne radim zato što ne znam kako rade one aparature u prodavnicama :D

Izbjegavajte flaširanu vodu Ovo pod uslovom da ne živite negdje gdje voda iz česme nije za piće. Ako uvijek nosite vodu sa sobom, nabavite neku staklenu flašu u koju ćete sipati svoju vodu.

Koristite sodu bikarbonu i sirće za čišćenje  I tako smanjite kupovinu onih plastičnih boca. Ovo sam probala i zaista radi dobro. Pisala sam o tome i u ovom tekstu.

Ako baš želite napraviti veliku promjenu, ovdje možete naći 51 savjet kako smanjiti upotrebu plastike, a i stranica Trash is for Tossers ima neke baš dobre ideje.

I svakako mi javite ako imate neke dobre, isprobane preporuke :)

Sviđaju ti se moji sadržaji i želiš podržati rad Cyber Bosanka bloga? Klikom na baner saznaj kako :)




Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

X