Prozor Rama i Ramsko jezero – utisci nakon posjete i preporuke šta sve vidjeti

Autor: Hana Kazazović

Ako biste me pitali koje mjesto mi je već dugo na listi želja za posjetiti, onda bih vam sigurno rekla Prozor Rama. Bar 6-7 godina ja to želim i ne znam vam objasniti zašto mi je trebalo toliko dugo da odem, obzirom da mi do tamo treba jedva nekih 2,5 sata.

Prošli vikend smo se konačno uspjeli organizovati i imam toliko utisaka da ne znam odakle bih počela sa pričom.

Zašto su mi toliko zanimljivi Prozor Rama i Ramsko jezero?

Prvo, prelijepo je. Ako ste nekad vidjeli fotografije Ramskog jezera, sigurna sam da niste mogli ostati ravnodušni. Zaista izgleda predivno i mene je u stvari najviše interesovalo kako je uživo.

Drugo, u pitanju je vještačko jezero napravljeno u periodu između 1964. i 1968. godine. Često se u medijima pojave fotografije kad se smanji nivo vode i kad izrone ostaci onog što je tu nekad bilo ranije. Ta priča mi je uvijek bila interesantna i puno sam vremena provela čitajući o ovom području prije nastanka jezera i gradnje HE “Rama”.

I treća stvar koja mi je bila zanimljiva je činjenica da je ovo područje takođe tu negdje između Bosne i Hercegovine,, Odnosno, spada u Hercegovinu, ali se naslanja na Bosnu. I dok svi znamo dobro onu priču kako je Ivan Sedlo ono “I” u BiH, ovaj dio je prosto nepravedno zapostavljen.

Zato je ova moja reportaža neka vrsta ispravljanja te greške.

Šta sve možete vidjeti u Prozor Rami?

Etno selo Remić u Menjiku

Ovo etno selo se nalazi baš na toj granici Bosne i Hercegovine. Do njega ćete doći ako idući putem od Zenice prema Prozoru malo prije Prozora skrenete lijevo. Na nekih 8 km od skretanja se nalazi ovo etno selo, nastalo kao ostvarenje dječačkog sna vlasnika koji je rođen tu, u Menjiku, a sada živi i radi u Austriji. Dobro mu ide tamo, pa je odlučio da pomogne svom kraju ulažući u turizam.

Etno selo Remić Menjik
Etno selo Remić Menjik

Trenutno u ovom etno selu koje je napravljeno prije 6-7 godina ima veliki restoran i 5 drvenih kućica. Ukupni smještajni kapaciteti su nekih 40-ak mjesta, a vlasnik ima u planu i izgradnju hotela na istoj lokaciji. Tako će se kapaciteti povećati, a za sad je ovo mjesto koje inače može primiti najviše gostiju. Zato tu često dolaze bajkeri, planinari i druge organizovane skupine.

Pored restorana je cesta koja dijeli Bosnu i Hercegovinu, pa dok stojite u Hercegovini gledate u Bosnu. I pošto je sve izolovano u prirodi tišina i mir su zagarantovani. Detalje o ovom etno selu možete pogledati i na http://www.etno-selo-remic.com/

Ramsko jezero

Ogromno je. Sam grad Prozor je na nekih par kilometara od jezera i ako želite upoznati ovo područje morate mati prevozno sredstvo. Može to biti i bicikl ili motor, ne mora automobil. Ali zaboravite na šetnju, ne samo zbog udaljenosti, nego i zbog puta koji nije pravljen za šetnju.

Oko jezera su manja sela u kojima živi oko 80% stanovništva, dok sam Prozor ima nešto preko 3.000 stanovnika. Svako od tih sela ima izlaz na jezero i plaže, tako da  se u suštini možete smjestiti bilo gdje. Udaljenosti između njih su na primjer 8 do 10 km i teško je i razaznati gdje prestaje jedno a počinje drugo.

Specifičnost Ramskog jezera je da je to vještačko jezero od čijeg nivoa vode zavise uslovi za turizam. U zadnje vrijeme se vodi o tome računa pa je u ovim ljetnim mjesecima nivo vode skoro na maksimumu, tako da se može kupati. Voda je čista i čak je i dno jezera bez otpada tako da i sa te strane sve štima.

Ramsko jezero
Ramsko jezero

Kad pogledate ovoliko jezero, možda će vam biti čudno što turizam nije puno više razvijen. Međutim, meni je to na neki način logično. Zašto?

Prostor na kojem se nalazi jezero je izgradnjom hidroelektrane Rama doživio nešto što bi se moglo opisati kao trauma. Stotinama godina je tu tekla rijeka, naseljavali su se i živjeli ljudi koji su bili ratari i bavili se poljoprivredom, organizovali su se u naselja spontano i prirodno uz rijeku. I onda je došla naredba da se ljudi sklone i da će tu sada biti jezero. Niko ih nije pitao, jer je to bilo vrijeme u kojem se narod nije pitao. I treba vremena da se ljudi naviknu na sve, da se sažive sa jezerom, da od poljoprivrede pređu na ribolov. Da prihvate jezero i da jezero prihvati njih.  Bar one koji su ostali, jer su mnogi u stvari tada napustili ove predjele i otišli vani, trbuhom za kruhom.

Podatak sa Wikipedije kaže da je izgradnjom akumulacije potopljeno 15,5 kvadratnih kilometara zemljišta, 1.147 raznih objekata i direkto iseljena 283 kućanstva sa 1744 člana. Iseljenički val koji je nastao potapanjem Rame iselio je 752 porodica sa 2939 članova.

I koliko god to jezero izgledalo lijepo danas, ja ne mogu da ne mislim o tome šta je sve žrtvovano zbog njega. Zbog proizvodnje električne energije od čega najmanje koristi imaju ljudi koji su najviše štete doživjeli njegovim nastankom.

Ostaci sela izrone kad god padne nivo vode. Pojavi se mezarje, vidi se munara džamije… a odšteta koju su dobili, kolika god bila, sigurno nije dovoljna i ne može nadomjestiti to što je toliko ljudi bilo primorano otići sa svog ognjišta i što na primjer ne mogu obilziti svoje grobove. Bez da ih je iko pitao da li žele išta od toga.

O svemu tome sam stvarno mislila sjedeći i gledajući u prelijepu površinu vode u kojoj se ogledaju okolne planine. I znam da se mnogi neće složiti sa mnom, ali mene raduje da živim u vremenu u kojem žene Kruščice mogu zaustaviti gradnju hidrocentrale i uništavanje rijeke. Jer nisam sigurna da bi ovo lijepo jezero postojalo da je te davne ‘64. godine ljude neko pitao – da li vi ovo želite ovdje?

Ipak, šta je tu je. Situacija se više ne može promijeniti i drago mi je da su ljudi ovdje počeli prepoznavati turističke potencijale koje imaju. Otvara se sve više prenoćišta i pansiona, apartmana sa predivnim pogledom na jezero, prave se restorani i uređuju plaže i vidi se da su se ljudi ovdje konačno saživjeli sa jezerom.

Kao da je trauma koju je ovo područje doživjelo njegovom izgradnjom konačno zaliječena i sad dalje zajedno mogu funkcionisati u simbiozi.
Kompleks Franjevačkog samostana
Kompleks Franjevačkog samostana – foto Ante Beljo

Šćit i Franjevački samostan Rama-Šćit

Nastankom Ramskog jezera stvoreno je dosta otoka i poluotoka. Jedan od njih je i poluotok Šćit na kojem se nalazi predivni samostan.

Franjevački samostan Rama - Šćit
Franjevački samostan Rama – Šćit

Ako dođete u ove krajeve ovo je mjesto koje definitivno morate posjetiti. Dok smo hodali oko samostana nisam mogla da se nauživam lijepih prizora i tišine. Pored samostana je i Etnografski muzej sa interesantnom postavkom koja prikazuje život na ovim područjima nekad. Smješten je u nekadašnjoj zgradi samostana i zadržao je taj izgled spolja, a unutrašnjost je prilagođena muzejskoj postavci. Svakako ga posjetite i pregledajte od vrha do dna. Cijena ulaznice je 3 KM za jednu osobu.

Skulptura Kuzme Kovačića
Skulptura Kuzme Kovačića
Muzej Franjevačkog samostana
Muzej Franjevačkog samostana
Dio postavke u Muzeju Franjevačkog samostana
Dio postavke u Muzeju Franjevačkog samostana

Brana na Ramskom jezeru

Obzirom da sam dva dana gledala jezero i objasnili su mi gdje izvire rijeka Rama, mene je zanimalo da vidim i branu. Pitala sam može li se do tamo i rekli su mi da može. Preko brane prelazi put koji vodi dalje u sela, rekoše. I tako smo sjeli u automobil i stigli do brane.

I tu sam doživjela nešto što ni danas baš ne znam opisati. Tata je na početku brane zaustavio automobil, pa smo krenuli pješke. Meni je cilj bio da dođem do sredine i vidim rijeku Ramu. Pogledam desno prema jezeru i sledi me ta količina vode. Stojim i osjetim kako mi se knedla penje u grlu, a ne znam je objasniti.

Svjesnost da si tako mali tu, na nečemu što je napravio čovjek, ali što ipak nema skroz pod kontrolom. Jer, dok gledam sa brane to ogromno jezero pomislim da li će ta brana uvijek njemu biti smetnja? S jedne strane brana, ta ogromna količina betona, a s druge strane voda i priroda. Da li je baš uvijek možemo držati zauzadnom?

Jedva sam se ja dovukla do sredine i na brzinu napravila par fotografija. Nije bilo šanse da napravim i korak dalje, pa sam jedva dočekala da se vratim do automobila i ostavim branu iza sebe, da čuva jezero. Par sati kasnije mi je palo na pamet da bi bilo efektno da sam snimila kratki video, ali je moj mozak prilično kasno tu informaciju dostavio do mene. Drugi neki put, ako skupim hrabrosti :D

Brana na Ramskom jezeru
Brana na Ramskom jezeru

Za koga je Prozor Rama idealno mjesto?

Zbog konfiguracije terena i vode, ovo područje ima ogroman turistički potencijal, posebno za one turiste koji žele bilo koju vrstu aktivnog turizma.

Planinarenje

U razgovoru sa Antom smo spomenuli da u posljednjih nekoliko godina sve više planinara dolazi u ove krajeve. Matična planina je Raduša, a tu su još i Vran i Ljubuš. Iako susjedne, sve tri planine su specifične i imaju svoje karakteristike. Ante je posebno istaknuo Rumbočko jezero na Raduši koje privlači veliku pažnju zbog svoje ljepote i osobina. Kratku reportažu o njemu možete pročitati ovdje.

Za mini planinarske ture je posebno interesantan odlazak na Zahum, vrh sa kojeg se pruža najljepši pogled na Ramsko jezero. Najveći dio puta se može preći i automobilom, ili pješke ako ste u kondiciji. Tu se nalazi i spomen obilježje “Divin dom” koji vidite na fotografiji ispod.

Spomen obilježje - Divin dom
Spomen obilježje – Divin dom – foto Ante Beljo
Veslanje i vodeni sportovi

U posljednjih nekoliko godina se ulaže i u razvoj ovog sporta i uslova za njega i to je već dalo rezultate. Dolazile su tu već reprezentacije na pripreme, a kako piše rportal.eu, osim vlastite škole veslanja Veslački klub “Rama” ima i takmičarske kategorije veslača koji su napravili zapažene rezultate. Budući da u BiH ne postoji Veslački savez koji bi organizovao takmičenja, VK “Rama” je član Veslačkog saveza Dalmacije i učestvuje u većini takmičenja.

Jedini problem koji se zna pojaviti jeste pad nivoa vode pa se dešavalo da se moraju odbiti ekipe koje pokažu zanimanje za dolazak na pripreme na Ramsko jezero.

Biciklizam

Sudeći po brošuri “Cycling through Rama” koju sam imala priliku čitati, ovo područje je pravi raj za bicikliste. I to su ovdje prepoznali kao mogućnost, pa su napravili 5 biciklističkih ruta koje su obilježene i koje možete pogledati ovdje.

To su rute:

1. Prozor – Here – Uzdol – Prozor (33,4 km)

2. Prozor – Borovnica – Mluša – Prozor (16,8 km)

3. Šćit – Orašac – Zahum – Varvara – Šćit (58,1 km)

4. Prozor – Makljen – Sajina – Draševo – Prozor (31,3 km)

5. Šćit – Draševo – Idovac – Zahum – Šćit (45,7 km)

Prikaz biciklističkih ruta na području Prozor-Rame
Prikaz biciklističkih ruta na području Prozor-Rame

Svakako je ovo područje zanimljivo i bajkerima, već smo ih mi dosta sretali dole. A mi “statični” turisti možemo takođe uživati u kupanju i miru kakvog dugo nisam srela. Naime, izuzev ptica koje su baš bile raspjevanje teško da možete čuti neke druge zvukove, a noć je potpuno tiha, tako da zaista ovi predjeli za svakog imaju nešto.

Nadam se samo da će nadležni voditi računa o nivou vode u jezeru, jer je to minimum koji mogu (i po meni moraju) obezbijediti ljudima ovdje. Previše im je uzeto bez pitanja i bar im treba omogućiti da potencijale jezera koriste koliko mogu, da razviju ovaj kraj onako kako može i treba biti razvijen.

A ako i vas poput mene zanima malo više o tome kako je jezero nastajalo i kako izgleda kad padne nivo, preporučujem ovih par linkova:

Foto – Povratak u prošlost – izgradnja HE Rama

FOTO/VIDEO: Iz Ramskog jezera izronili ostaci kuća i grobovi

Program osnaživanja nezavisnih medija, Independent media empowerment program (IMEP)

 — — 

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

X